Magazin

Topiva i netopiva vlakna za izbacivanje toksina

Topiva i netopiva vlakna za izbacivanje toksina
Topiva i netopiva vlakna za izbacivanje toksina

Ne unosimo li vlakna hranom, većina toksičnog otpada akumulira se u našem tijelu. Naše tijelo građeno je na tako čudesan način da se svi toksini usmjeravaju prema debelom crijevu. To je kanalizacijski sustav ljudskog tijela. Moramo razumjeti da redovno iz tijela moramo izbacivati mnoge kilograme toksina. Odakle potječu toksini? Oni ne potječu samo od udisanja prašine i azbesta, neprobavljene hrane, unesenih teških metala i pesticida. Velike količine toksina potječu od mrtvih stanica samih naših tijela. Znamo da su stanice sićušne i ponekad zaključujemo da stanice ne mogu bitno povećati količinu otpadnih tvari u našem tijelu. Međutim, trebamo imati na umu da se svake godine zamijeni čak 98 % od ukupnog broja atoma u našem tijelu. To znači da 32 do 45 kilograma mrtvih stanica godišnje, ili više, treba proći kroz naš sustav. Ako ih ne izbacimo, mrtve stanice našeg vlastitog tijela mogu biti jedna od najtoksičnijih vrsta otpada zato što odmah počinju truliti. Važno je razumjeti da kad ne uzimamo dovoljno vlakana, nakupljamo mnogo više otpada nego što naše tijelo može podnijeti.
Ljudsko tijelo je čudesno građeno: skoro svi toksini iz svih dijelova tijela, uključujući milijune mrtvih stanica, svakodnevno završavaju u čovječjem kanalizacijskom sistemu – debelom crijevu. Debelo crijevo se puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na njih gledamo s gađenjem, ne usuđujući se dodirnuti ih. Kako bi izbacilo te tvari, tijelu su potrebna vlakna. Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i netopiva. Topiva se vlakna nalaze u voću, grahu, grašku, zobenim mekinjama, a posebno u sjemenkama biljke chin (vrsta kadulje). Ima konzistenciju sličnu gelu koja pomaže pražnjenje crijeva povećanjem volumena stolice u debelom crijevu. Topiva vlakna vežu kolesterol u tankom crijevu i izbacuju ga iz tijela. Određena topiva vlakna kao što su pektini (u jabukama) i guar-guma (u sjemenkama chie, zobenom brašnu, mahunarkama i mangu) usporavaju oslobađanje šećera sadržanog u hrani koju jedemo, smanjujući tako rizik od dijabetesa. Netopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju, kori voća i povrća, orašastim plodovima, sjemenkama, grahu i ljuskama žitarica.

LIKE za našu FB stranicu