Ljekovito bilje po nazivu

Agava (Agave americana) – ljekovita biljka

Agava
Agava
Poznata je i po imenu loparina i primorski netres. Agava je zeljasta, mesnata, vazdazelena biljka dugačkih i na vrhu zašiljenih listova, vrlo sočnih, dugih preko jednog metra, a širine oko 30 cm.

Iz listova vrlo sporo izrasta stabljika, tek nakon nekoliko godina, koja na vrhu nosi pregršt sitnih cvjetova. Pripada porodici kaktusa, a poznata je i pod imenom „stoljetna biljka“, cvjeta jednom u 10, 40 ili 100 godina. Nakon cvjetanja biljka ugiba. Prije nego uginu, agave puste priličan broj sitnih sjemenki iz kojih će ponovo buknuti novi život. Plod je dugački tobolac, a sjemenke su brojne, pljosnate i tamne. U našem podneblju agave žive između 25 i 40 godina. Imaju sposobnost pohranjivanja zaliha vode u listovima i zadebljanim dijelovima stabljike, pa mogu uspješno preživjeti sušna i duga razdoblja u pustinjama i ostalim suhim područjima.
Agava potječe iz Meksika, no danas je rasprostranjena širom Sredozemlja. Voli sunce i kamene stijene na kojima raste poludivlje. Zbog svog privlačnog izgleda agava se često uzgaja po vrtovima. Sadi se tokom kasne jeseni ili ranog proljeće na južnoj strani. Cvjeta od juna do jula. Domoroci su iz Meksika od agave izrađivali olovke, eksere, igle, a u zemljama Srednje Amerike od nje se proizvodi vino i rakija. Vlaknaste niti iz listova agave pogodne su za izradu užadi, tapeta, torbi, … no svakako najpoznatiji proizvod koji se dobiva od agave je tekila, meksičko nacionalno piće.
Ljekovito djelovanje – najčešće se preporučuje svježi sok i prašak od listova. Svježi sok pomiješan s medom od kadulje, liječi kašalj, a istučeni list agave koristi se za liječenje opekotina i rana jer smanjuje bol. Prašak agave rastopljen u vodi i pomiješan s medom danas je najviše korišten za liječenje bolesti želuca, jetre, žutice, reume, te za regulisanje menstruacije.

LIKE za našu FB stranicu